Što je to u mrkvi?

Kako mi je muž na strogoj žučnoj dijeti, zadnjih mjeseci jako smo ovisili o mrkvi. Sva sreća, tu je OPG Grdić koji je redovito donosi svakog ponedjeljka od početka pandemije.

Zaintrigiralo me da saznam više o tome što ima u mrkvi, pa posegnuh za Oceanom Robinsom, mojim najpouzdanijim informantom o zdravoj hrani (FoodRevolution.org). On kaže da skromna mrkva zaslužuje odu zbog svojih zdravstvenih i okolišnih efekata.

Mrkva je jedno od najpopularnijih povrća, koje se može koristiti u bezbrojnim jelima, čak i bez pripreme, a lako ju je pronaći bilo gdje.

Ako se spomene riječ "povrće", mrkva je ta koja nam prva pada napamet u 90% slučajeva!

Porijeklo

Divlja mrkva stnovnica je Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije, s tim da najviše vrsta raste u današnjem Afganistanu i Iranu. Sjeme mrkve datira unazad 4000 do 5000 godina, kad se vjerojatno koristilo kao lijek ili začin. U Egiptu, Rimu i Grčkoj mrkva se propisivala u liječenju mnogih bolesti. Imala je upotrebu i kao afrodizijak, te se vidi kao motiv na egipatskim hijeroglifima, a pronađena je i u faraonskim grobnicama.

Prvi dokaz uzgoja mrkve radi prehrane pronađen je u Perziji iz 10. st. Nakon toga proširila se Andaluzijom, a potom i čitavom Europom. Tada su uglavnom mrkve bile ljubičaste, bijele ili žute.

Narančaste mrkve uzgojene su tek negdje u 17.st. u Europi i na Mediteranu. Nema biološke razlike između narančaste i žute mrkve. Premda danas postoje različite boje mrkve, najpopularnija je ipak ona narančasta, koju neki još zovu i crvena.

Različite vrste mrkvi variraju po veličini i oblicima, a neke popularne su Nantes (okrugle, na vrhu cilindrične, brzo rastu) i Chantenay (otporne, rastu i u posudama).

Nutriciona vrijednost mrkve

Mrkva je poznata po visokom sadržaju betakarotena, pogotovo žuta i narančasta mrkva. Naše tijelo taj karotenoid pretvara u vitamin A, koji je važan za imunitet i vid. Jedna velika mrkva snabdijeva naš organizam s dvije trećine dnevnih potreba beta karotena.

Bez obzira koju boju mrkve jedete, dobit ćete dobru dozu antioksidansa. Npr. žuta mrkva ima lutein, crvena likopen, ljubičasta antocianin, a crna spojeve fenola.

Mrkve su niskokalorične, a sadrže puno kompleksnih ugljikohidrata i vlakana. Također su odličan izvor mikronutrijenata, kao što su kalij, vitamini B, C i K1.

Zdravstvene dobrobiti mrkve

1. Može održavati zdravlje očiju

Često nam kažu da treba jesti puno mrkve da bismo bolje vidjeli po mraku. Premda mrkva nije čudotvorna hrana koja će nam pružiti nadnaravni noćni vid, ipak, ona pomaže našim očima. Antioksidansi u mrkvi: beta karoten, lutein i zeksantin poznati su u zaštiti očiju. Proučavaju se u vezi starosne makularne degeneracije (AMD)  i prevencije mrene.

2. Može imati dobrobiti protiv raka

Bioaktivni spojevi u mrkvi također mogu biti blagotvorne protiv  stvaranja i napredovanja nekih tipova raka. U materijalu iz 2014.g. spominje se da je konzumiranje mrkve povezano sa smanjenim rizikom od raka prostate. Odnos je linearan: na svakih dodatnih 10 g mrkve dnevno,  rizik od raka prostate smanjuje se za 5%.

U starijoj studiji, iz 1988.g. ispitano je 417 osoba s rakom pluća u kontrolnoj grupi, o njihovim cjeloživotnim pušačkim navikama i potrošnji hrane bogate retinolom ili karotenom. Pronašli su da su aktualni pušači koji nisu jeli mrkvu imali tri puta veću šansu za rak pluća u usporedbi s onima koji su mrkvu jeli više od jedanput tjedno (premda je najbolja kombinacija jesti mrkvu i ne pušiti).

U meta analizi iz 2018.g. na temelju 10 studija i 13.747 slučaja raka dojke, znanstvenici su pronašli da jedenje mrkve može smanjiti rizik od raka dojke. Autori meta analize iz 2015.g. su također povezali potrošnju mrkve sa smanjenim rizikom od raka želuca.

3. Može podržavati imunološku zaštitu

Sva cjelovita hrana značajan je čimbenik u jačanju imunološkog sustava, a mrkva je svijetli primjer. Beta karoten i ostali karotenoidi u njoj, kao i vitamin C, pomažu normalno funkcioniranje našeg imunološkog sustava, koji nas štiti od bolesti i infekcija. Beta karoten također može pomoći kontrolu astme kod odraslih. Neke studije sugeriraju da djeca trudnica koje jedu mrkvu mogu biti zaštićena od alergijskih bolesti.

4.  Mogu pomoći zdravlju srca

Studija iz 2008. pokazuje da unos beta karotena smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja.

Studija iz 2021. objavljena u časopisu Nutrients iznosi da mrkva pomaže popraviti različite metaboličke i kardiovaskularne poremećaje kod miševa s genetskom predispozicijom za aterosklerozu.

Druga studija na životinjama sugerira da mrkva štiti srce tako da modificira način na koji se apsorbira kolesterol i izlučuje žuč. Također vjerojatno ima zasluge i u pospješivanju dostupnosti antioksidansa.

5. Može poboljšati kontrolu šećera u krvi

Mrkva je korisna za ljude s dijabetesom, vjerojatno zahvaljujući sadržaju karotenoida.

Proučavanje na životinjama iz 2018., objavljeno u časopisu Preventive Nutrition and Food Science, štakorima se znatno spustio šećer u krvi davanjem suplementa od praha mrkve tijekom 3 tjedna.

U studiji iz 2015.g. proučavalo se 3.840 pacijenta u Nizozemskoj, gdje je ishrana s visokim vrijednostima karotenoida, pogotovo beta i alfa karotena, povezana sa smanejenim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Jedenje mrkve također pomaže kod potencijalnih komplikacija od dijabetesa, kao što je retinopatija (DR), stanje u kom se degeneriraju neuroni u retini što može dovesti do ozbiljnog poremećaja vida pa čak i sljepila. Studija iz 2019. pokazala je da se u ranoj fazi DR može usporiti hranom bogatom karotenoidima, npr. mrkvom.

Poveznice za sve  navedene reference nalaze se u originalnom članku na Food Revolution blogu: https://foodrevolution.org/blog/food-and-health/are-carrots-good-for-you/

Jedan od razloga zašto volim ovu platformu jest i njihov etičan i transparentan stav prema znanstvenim pokusima na životinjama, te im je na ovoj stranici disclaimer. 

Ima li kakvih problema s mrkvom?

Kao i vjerojatno sa bilo čime, ni previše mrkve ne može biti dobro. Mrkva, zeleno lisnato povrće i batat sadrže provitamin A u formi betakarotena i drugih karotenoida, koje naš organizam pretvara u vitamin A. Preveliko konzumiranje dovodi do trovanja vitaminom A. No, zasigurno će trovanje vitaminom A preko mrkve biti manje vjerojatno nego ako biste ga uzeli previše u obliku suplementa. Previše karotena rezultira žutilom kože, tj. hiperkarotenemijom. Zabilježen je jedan slučaj kad je osoba jela oko pola kg mrkve dnevno svaki dan, te je imala povišene enzime jetre i konstipaciju. Kad se prestane unositi vitamin A, trovanje prestaje. Da budete sigurni, ne bi trebalo jesti više od 3 mrkve dnevno, kako ne bi došlo do prekoračenja dnevne doze vitamina A, s obzirom da ga vjerojatno dobivate i iz drugih izvora. Na ovoj stranici možete pronaći tablicu s potrebnom količinom vitamina A prema starosti i spolu.

Iako nije često, neki ljudi imaju alergiju na mrkvu (oko 25% od svih alergija). Ona je u grupi s brezinim peludom i dio je oralnog sindroma, tip alergena na dodir koji se pojavljuje u ustima ili grlu kad ljudi jedu određenu hranu. Ponekad su osobe alergične na sirovu, ali ne na kuhanu mrkvu. Studija objavljena u časpisu The Journal of Allergy and Clinical Immunology pronalazi da se potencijalni proteinski alergeni iz mrkve kuhanjem rastvore, te tako ne izazivaju isti stupanj imune reakcije kao sirova mrkva. Međutim, kod nekih ispitanika, iako je izostala reakcija u gutanju ili disanju, ipak se pojavio osip na koži. Stoga je preporučljivo da ljudi koji pokazuju alergijske reakcije na mrkvu izostave njezino konzumiranje bilo u kom obliku.

Mrkva i održivost

Kako se mrkva ponaša u okolišu?

Zanimljivo je da su stručnjaci pronašli način da se mrkva koristi u graditeljstvu. Pomiješana s malo cementa, može pojačati beton čak za 80%! Ta jačina dolazi iz celuloze koja se u njoj nalazi. Možda je mrkva ključ za zelenu gradnju u budućnosti!

A sad jedan podatak koji nije sasvim ružičast. Mrkva se u konvencionalnom uzgoju tretira s dosta pesticida, premda u istraživanju američke agencije EWG nije među najprljavijima, već u grupi malo do umjereno kompromitiranog povrća. U SAD se za mrkvu koristi 12 potencijalnih pesticida, od kojih su neki karcinogeni, hormonalni ometači, neurotoksini, reproduktivni toksini i otrovi za pčele. Na žalost, ovim podacima kod nas ne baratamo, a poznato nam je da u marketima najviše prodaju uvoznu mrkvu. Stranica IHP (Inspekcija za hranu i poljoprivredu) nema podatke koji bi nas ovdje zanimali.

Najsigurnije je kupovati organičnu mrkvu. Budući da se konzumira korijen biljke, on iz tla apsorbira ostatke pesticida.

Kad kupujete mrkvu,gledajte da je čvrsta i jake boje. Čuvati se može u hermetički zatvorenoj plastičnoj posudi uronjeno u vodi. Ako imate hladnu i zračnu prostoriju, držite je tamo, dalje od voća jer voće (banane, kruške, jabuke) ispušta etilen, koji ubrzava proces zrenja i tako im skraćuje vijek trajanja. U tom slučaju mrkva postaje gorka zbog nastanka plina izokumarina. Za dugotrajno skladištenje, mogu se čuvati zakopane u pijesak 6  mjeseci i duže. Ako ih imate u vrtu, mogu prezimiti u zemlji pokrivene malčem. Ako ih želite zamrzavati, prethodno ih treba blanširati i tako se čuvaju do godinu dana.

Kako kuhati i pripremati mrkvu

Mrkva je vrlo nezahtijevna za pripremanje. Čak je nije potrebno niti guliti.Ako kuhate juhu, pravite sok ili je pečete, ostavite ljusku jer u njoj ima najviše vlakana, te niacina i vitamina C.

Možete je pirjati, kuhati u vodi ili na pari. Mrkvino lišće također je jestivo. Jedna studija navodi da se pripremanjem u mikrovalnoj pećnici sačuva najviše nutrijenata, tekstura i boja mrkve. Sirova nije nužno i zdravija. Ustanovljeno je da se iz kuhane mrkve dobije više betakarotena nego iz sirove.

Ideje za pripremu mrkve

• kuhana u juhi ili temeljcu
• u salati i s ribanim kupusom
• gnječena u umacima i dresingu
• sok i smudi
• za slatki ili slani doručak
• pečena u pećnici s drugim korjenastim povrćem
• u suši rolicama
• "slanina" od mrkve

Nadam se da vas je ovo zadnje, kao i mene, zaintrigiralo, pa sam se potrudila da pronađem i recept. 

Nadam se da će mi za to biti naročito zahvalni vegani. Vjerujem da smo do sad svi naučili o potrebi smanjenja mesa u našoj prehrani, ne samo radi vlastitog zdravlja, već i zbog tog što proizvodnja mesa ima ogroman ekološki otisak. Možda će ljubitelji slanine zavoljeti ovaj Uradi sam surogat za pancetu.

Okus koji mora nadomjestiti pravu slaninu, bit će slan, nadimljen i krhak. To će se postići: 1. ako se povrće nareže jako tanko, 2. moči se u marinadi barem 20 minuta ili još bolje preko noći. U marinadi je obavezna aroma dima (tekućina koja se kupi, a može i dimljena paprika) te sojin umak, luk i češnjak. 3. peče, grila ili prži u zračnoj fritezi. U pećnici će se peći oko 20 min, a u zračnoj fritezi svega 5 min.

Možda niste znali da se u vegi slaninu mogu pretvoriti još i sljedeće namirnice: kokos, jabuke, kora banane (!), sejtan, tempeh (vidjela sam oboje u Sparu u veganskom odjeljku frižidera), patlidžan, gljive pa čak i rižin papir.

Kako se koristi vegi slanina?

• komadićima se garniraju salate, pečeni krumpir
• za doručak (omlet od slanutka)
• u sendviču ili svitku
• s pečenim povrćem (npr. brukulicama)
• s tjesteninom
• na pizzi
• u punjenom povrću (npr. paprike)
• u slanim pitama
• kao grickalice

DIMLJENA HRSKAVA SLANINA OD MRKVE

Potrebno:

2 velike mrkve

za marinadu:

2 velike žlice tamari umaka

1 žličica tahinija (maslac od sezama)

1 žličica javorovog sirupa

1 žličicat jabučnog octa

1/2 žliice tekućeg dima

1/4 žličice luka u prahu

1/4 žličice češnjaka u prahu

1/2 žličice dimljene paprike

Upute:

1. Prethodno zagrijte pećnicu na 325 F. Obložiti tepsiju papirom za pečenje. Ako imate zračnu fritezu, nije potrebno predzagrijavanje.

2. Izrezati mrkvu na tanke uzdužne trake (ljuštilicom za krumpir). Imat ćete oko 15 do 20 traka.

3. Izmiješati marinadu u zdjelici i dodati mrkvu, okrećući trake tako da se jednoliko oblože. Mogu se ostaviti oko 20 minuta u marinadi ili odmah nastaviti pripremu.

4. Položiti ih na tepsiju tako da se ne dodiruju.

5. Peći 20 minuta, okrećući nakon 10 min, i premiještajući po tepsiji tako da sve budu ravnomjerno pečene.

6. Izvaditi iz pećnice i ostaviti da se ohlade, jer hlađenjem postaju hrskavije.

Poveznice koje bi vas mogle zanimati:

1. Tržišni standardi o voću i povrću: https://zakon.poslovna.hr/public/pravilnik-o-trzisnim-standardima-za-voce-i-povrce/503065/zakoni.aspx

2. Udruga za zaštitu kupaca: https://potrosac.hr/

3. Hrvatska agencija za hranu, ažurira informacije o povučenim proizvodima: https://www.hapih.hr/potrosacki-kutak/

NARANČE

U ovo zimsko vrijeme, istina u kratkom periodu, možemo uživati u agrumima koje nam dostavlja OPG Mataga iz Opuzena. Baš zato što je količina na tržištu ograničena, ja žurim da taj period što bolje iskoristim. Popularne mandarine, grejp, naranče, klementine i kumkvat ubrani nanaem jugu, bez sredstava za čuvanje i pesticida, predstavljaju pravu poslasticu i vitaminsku bombu. Ovdje ćemo se pozabaviti nekim činjenicama o narančama, poznatim i manje poznatim. Više možete pročitati na FoodRevolution.org ako znate engleski.

Naranče potiču iz tropskog dijela Azije, naročito iz Malajskog arhipelaga, koji obuhvaća 25.000 otoka i otočića između Pacifika i Indijskog oceana. Vjerojatno je odatle naranča prenesena u Indiju i istočnu Afriku, a zatim na Mediteran.

Prvobitno naranče su se jele kao desert. Danas neizostavni sok od naranče tek je oko 1920.g. počeo dobivati na popularnosti. Danas se također naranče spominju kao bogat izvor vitamina C i neizostavne su kad imate prehladu.

Gdje rastu naranče

Naranče se uzgajaju po cijelom svijetu, uključujući Aziju, Mediteran, Sjevernu i Južnu Ameriku. Vodeći proizvođači su Brazil i SAD, sa 30%, odnosno 10% udjela u svjetskoj proizvodnji. Brazil je najveći izvoznik, dok SAD koristi svoje za domaće tržište.

Vrste naranči

Dvije su osnovne vrste naranči: slatke i gorke. Svaka ima različite sorte. Slatke su one koje nalazimo u trgovinama, dok gorke služe za cijepljenje i hibridizaciju.

Prehrambene vrijednosti

Slavna zbog vitamina C, naranča jača naš imunitet, ali to nije ni iz daleka sve za što je ona zaslužna. Sadrži znatne količine kalcija, kalija i vitamina A, te nešto proteina. Također je bogata antioksidansima koji pomažu u borbi protiv bolesti, kao što je beta karoten, kojeg također ima i u narančastom povrću, kao npr. mrkvi i batatu.

Iako sadrži prirodni šećer, na ljestvici glikemičkog indeksa zauzima tek 51. mjesto. To je neka srednja vrijednost, pa vam šećer u krvi neće skočiti ukoliko ih jedete u sirovom stanju, zahvaljujući visokom sadržaju vlakana. Jedna srednje velika naranča sadrži 3 g vlakana, nutrijent koji na žalost često nedostaje u suvremenoj prehrani.

Stručnjaci preporučuju 30 - 40 g vlakana dnevno, dok prosječan Amerikanac dobiva samo 10 – 15 g u svojoj ishrani. Vlakna su neophodna za naše zdravlje jer smanjuju rizik od tip 2 diabetesa, srčanih bolesti pa čak i raka.

Zdravstveni učinci naranče

Može pomoći zdravlju stomaka

Neka istraživanja potvrđuju dobrobiti citrusa za digestivni trakt, te pomažu kod upalnih procesa u crijevima (npr. Chronova bolest ili ulcerni kolitis). To je zahvaljujući flavonoidima kao kvercetin, kempferol, naringin i hesperidin. Neke studije su također dokazale da je redovno uzimanje narančinog soka u toku 2 mjeseca imalo pozitivan učinak na dobre crijevne bakterije, kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium. Taj efekt na crijevnu floru također je primijećen kod lupusa.

Može podržati imunitet

Vitamin C iz naranči čuva nas od patogena i ima važnu ulogu u staničnoj funkciji urođenog i stečenog imuniteta.

U studiji iz 2020. objavljenoj u časopisu Antioksidansi diskutira se o flavonoidu hesperidinu iz naranče i ostalih citrusa, koji pomaže u borbi tijela protiv virusa.

Nadalje, hesperidin i vitamin C pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, koji oštećuju naše stanice uslijed upale ili virusne infekcije.

Može zaštititi zdravlje srca

Nije samo unutrašnje meso naranče zdravo. Istraživanje u američkom UF institutu sugerira da u kori naranče također postoje spojevi koji u crijevima stvaraju uvjete za sprečavanje ateroskleroze, tj. arterijskih ugrušaka, koji predstavlja glavni rizik za bolest srca.

U kakvoj je vezi bakterija iz naše probave s bolešću srca? Kad jedemo određenu hranu, nusproizvod koji stvaraju bakterije u našim crijevima je TMAO (trimetilamin N-oksid). Visok nivo TMAO-a predstavlja visok rizik za srce. Kora naranče sadrži spojeve koji ometaju stvaranje TMAO-a.

Nadalje, studija objavljena 2019. u časopisu Lipidi, zdravlje i bolest, pronašla je da su odrasli koji su dnevno uzimali 2 šalice 100%-tnog soka od naranče najmanje godinu dana, imali niži ukupan kolesterol, LDL kolesterol i apoprotein B (protein, sastojak LDL kolesterola). Također su imali bolji nivo folata i vitamina C u svojoj ishrani, u usporedbi s ljudima koji nisu pili narančin sok.

U jednom istraživanju koje je bilo maskirano za ispitanike, liječnike i same istraživače, ustanovljena je znatno bolja funkcija endotelija u grupi koja je dobivala prah limuna i gorke naranče u usporedbi s grupom koja je dobivala placebo.

Može imati učinak protiv debljanja

Istraživanje na Western univerzitetu 2020.g. na miševima pokazalo je da su oni koji su dobivali nobiletin iz slatke naranče i mandarine uz visokokaloričnu masnu hranu, bili mršaviji i imali manju otpornost na inzulin i bolje vrijednosti masnoće u krvi od onih životinja koje nisu primale nobiletin. Nobiletin je također pomagao u mršavljenju kod debelih miševa te im uspješno popravljao funkciju arterija. Bit će potrebno više istraživanja da se ustanovi ima li sličnih efekata na ljude.

Može imati učinak protiv raka

Sistemska provjera 22 studije o ulozi citrusa za sprečavanje raka utvrdila je jake dokaze za njihovu pomoć u prevenciji raka kod ljudi. Što u naranči može imati taj efekt? Pretpostavka je da je to bijela spužvasta kožica ispod kore. Bogata je flavonoidom zvanim 2HF (hidroksiflavanon), koju su proučavali zbog efekata na sprečavanju raka bubrega i dojke. U nekim studijama ta tvar je sprečavala širenje raka u organe gdje bi inače metastazirao. Iako nam nedostaje više znanstvenih dokaza, izgleda impresivno da trebamo jesti više tog bijelog materijala nego što smo navikli.

Može imati antiupalne efekte

Kronični upalni procesi utvrđeni su kao faktor za različite bolesti u zapadnoj civilizaciji. Zato je dobro činiti sve što može smanjiti upale, uključujući i jedenje naranči. Citrusi sadrže flavonoide, alkaloide, limonoide, kumarine, karotenoide, fenolne kiseline i eterična ulja, sve su to tvari koje imaju antiupalna djelovanja. Jedna studija iz 2013. pokazala je da pijenje narančinog soka barem 7 dana za redom smanjuje upalne markere. Smatra se da je u naranči to zasluga vitamina C i flavonoida hesperidina i naringenina.

Može ublažiti pomanjkanja u ishrani

U 18.st. naranče su doslovno spasile bezbrojne živote mornarima. Skorbut, koji se manifestirao krvarenjem iz desni i otežanim zarastanjem rana, bio je raširen među mornarima prije nego se britanski liječnik James Lind dosjetio mornarima dati limune i limete. To je zaista pomoglo, jer skorbut nastaje usljed pomanjkanja vitamina C. Na žalost, skorbut se opet pojavio, i to među ljudima s dijabetesom. Neke demografske grupe s nižim primanjima i danas pate od nedostatka vitamina C u prehrani, što bi se lako moglo nadoknaditi uzimanjem jedne naranče dnevno.

Naranča također pomaže da nam se lakše resorbira unos željeza. Dodavanje kriški naranče u salatu sa špinatom pomoći će vam da dobijete više željeza iz njega.

Što je s narančinim sokom?

Premda je on opjevan kao jutarnji nektar za dobro zdravlje, ipak valja paziti na neke detalje. Kupovni sokovi često sadrže ogromne količine šećera, aditiva i konzervansa. Osim toga, konzumiranje čitavog ploda napunit će vaš stomak vlaknima. U čaši soka možda su sadržane čak 3 naranče, a ispit ćete ih za tren oka.

Također treba imati na umu da se sok treba piti svježe iscijeđen. U industrijskim sokovima, osim dodavanja kemijskih sredstava, voće može biti staro i trulo. Sok se prethodno kuha, dodaju se sredstva za poboljšanje okusa, umjetne arome i slično.

Dobro je piti svježe iscijeđen sok uz masnu ili proteinsku hranu kako bi se usporila apsorpcija šećera. Ili ga treba uzimati uz obroke s visokim vrijednostima vlakana, kako bi se održala stabilna razina šećera u krvi.

Rizici od konzumiranja naranči

Ova superzvijezda bogata nutrijentima ipak ima nekoliko slabih strana.

Limunska kiselina je prirodni sastojak u naranči, koji može smetati ljudima s refluksom kiseline. To stanje nastaje kad se kiselina iz stomaka podiže u jednjak.

Kalij je također sastojak koji je dobrotvoran za većinu ljudi. Međutim, ako uzimate beta blokere (lijekovi za sniženje tlaka), višak kalija nije poželjan budući da ti lijekovi povisuju razinu kalija u tijelu. Iz istog razloga to može biti nezgodno i za ljude koji imaju slabu funkciju bubrega jer se višak kalija ne može efektno uklanjati, što vodi do hiperkalemije, što je štetno za srce.

Utjecaj na okoliš

Na žalost, iako su naranče toliko zdrave, njihov eko - socijalni otisak nije baš ružičast.

U uzgoju i branju naranči često se u mediteranskim zemljama oslanjaju na radnike migrante, koje se često ne tretira pravedno. Tisuće radnika iz istočne Europe i Afrike dolazi na plantaže u Italiji i Španjolskoj, gdje žive I rade u nedoličnim uvjetima. Mogli smo o tome gledati i čitati. Jedan od dokumentaraca na tu temu pod naslovom Europska prljava berba, nalazi se na Youtubu. Niske plaće, diskriminacija i loši uvjeti rada prate komercijalne industrije sokova i drugdje po svijetu.

Iz svih tih razloga sretna sam kad ogulim naranču s poznate plantaže, jednako kao i svako drugo voće i povrće koje nam donose naši mali uzgajivači. Sve to moramo imati na umu kad vidimo da su njihove cijene nešto više od onih iza kojih stoje bezbrojni obespravljeni nadničari koji privremeno spašavaju golu egzistenciju bez nade za budućnost.

U Brazilu se plantaže naranči šire i zbog toga se siječe prašuma, što ima strašne posljedice na klimu. Uz to, komercijalni uzgoj naranči koristi ogromne količine poljoprivrednih kemikalija: gnojiva, pesticida i herbicida, uključujući i zloglasni karcinogen, glifosat.

Stoga je prava radost uhvatiti kratku sezonu naših organski uzgajanih citrusa na Zelenom Kastvu!

U našim krajevima moguće je i zasaditi citruse u vlastitom vrtu, pa zašto to ne biste odmah napravili! Sadnice gorke i slatke naranče možete kupiti kod Nedjeljke na Zelenom Kastvu.

U Americi postoji nešto što se zove koktel drvo. Na jedno stablo citrusa nacijepljene su različite biljke (limun, naranča, mandarina, grejp), tako da se uštedi prostor.

Jeste li znali da se od kore citrusa može napraviti jeftino, prirodno sredstvo za čišćenje u domaćinstvu? Citrusno voće sadrži limonen, prirodno otapalo masnoća.

RECEPT

Trebat će vam:

kora citrusa (naranča, limun, mandarina, grejp...)

alkoholni ocat

voda (po želji)

staklenka s hermetičkim poklopcem

boca s raspršivačem

posuda za mjerenje, cjediljka.

Postupak

1. Koru citrusa stavite u staklenu posudu

2. Kad je napunite, kore prelijte alkoholnim octom.

3. Na staklenki napišite datum, te pustite da kore odstoje zatvorene oko dva tjedna. Otopina će biti spremna za korištenje kad bude imala jak miris citrusa i žućkastu boju.

4. Procijedite otopinu.

5. Dodajte vodu ako želite. Koncentracija ovisi o vašim potrebama i namjeri korištenja. Za srednju jačinu omjer bi trebao biti 1:1.

6. Otopinu stavite u bocu s raspršivačem i počnite koristiti! Dobili ste sjajno sredstvo za čišćenje masnoća u kuhinji, ali i svih ostalih površina u domu.

Nerazrijeđeno u frižideru sam čuvala 6 mjeseci.

Moj omiljeni novogodišnji poklon su ušećerene korice od naranče u čokoladi. 

RECEPT

Korice od organičnih naranči ogule se i narežu na štapiće široke oko 4 mm. Mogu se i osušiti pa ih pripravite kad budete imali vremena. (Tada ih treba prije kuhanja namočiti da omekšaju.)

Kuhaju se oko pola sata da izgube gorčinu. Zatim se ocijede i obrišu od suvišne vode.

Pripremi se šećerna otopina od 1 šalice šećera i 2 šalice vode. Kuha se otprilike pola sata na jakoj vatri da se napravi čvrsta kapljica kad se kapne na tanjurić (220 C na saharometru).

Korice se stave u priređenu otopinu i promiješaju tako da sve budu ravnomjerno ušećerene. Nakon 10 minuta slažu se jedna po jedna na mrežicu za kolače da se osuše, a prethodno se mogu uvaljati u kristal šećer. Ako želite napraviti de luxe poslasticu, kad su suhe (obično preko noći) umačite ih u otopljenu čokoladu. S iskustvom ćete postići najbolje rezultate – kako ih krisalizirati i kako temperirati čokoladu da bude glatka. Pronašla sam na webu i recept za ovu poslasticu bez šećera – prave se s medom i mljevenim kokosom. Možda i vi nađete neki svoj originalni način pa nam ga objavite na stranici Zelenog Kastva.