NARANČE

U ovo zimsko vrijeme, istina u kratkom periodu, možemo uživati u agrumima koje nam dostavlja OPG Mataga iz Opuzena. Baš zato što je količina na tržištu ograničena, ja žurim da taj period što bolje iskoristim. Popularne mandarine, grejp, naranče, klementine i kumkvat ubrani nanaem jugu, bez sredstava za čuvanje i pesticida, predstavljaju pravu poslasticu i vitaminsku bombu. Ovdje ćemo se pozabaviti nekim činjenicama o narančama, poznatim i manje poznatim. Više možete pročitati na FoodRevolution.org ako znate engleski.

Naranče potiču iz tropskog dijela Azije, naročito iz Malajskog arhipelaga, koji obuhvaća 25.000 otoka i otočića između Pacifika i Indijskog oceana. Vjerojatno je odatle naranča prenesena u Indiju i istočnu Afriku, a zatim na Mediteran.

Prvobitno naranče su se jele kao desert. Danas neizostavni sok od naranče tek je oko 1920.g. počeo dobivati na popularnosti. Danas se također naranče spominju kao bogat izvor vitamina C i neizostavne su kad imate prehladu.

Gdje rastu naranče

Naranče se uzgajaju po cijelom svijetu, uključujući Aziju, Mediteran, Sjevernu i Južnu Ameriku. Vodeći proizvođači su Brazil i SAD, sa 30%, odnosno 10% udjela u svjetskoj proizvodnji. Brazil je najveći izvoznik, dok SAD koristi svoje za domaće tržište.

Vrste naranči

Dvije su osnovne vrste naranči: slatke i gorke. Svaka ima različite sorte. Slatke su one koje nalazimo u trgovinama, dok gorke služe za cijepljenje i hibridizaciju.

Prehrambene vrijednosti

Slavna zbog vitamina C, naranča jača naš imunitet, ali to nije ni iz daleka sve za što je ona zaslužna. Sadrži znatne količine kalcija, kalija i vitamina A, te nešto proteina. Također je bogata antioksidansima koji pomažu u borbi protiv bolesti, kao što je beta karoten, kojeg također ima i u narančastom povrću, kao npr. mrkvi i batatu.

Iako sadrži prirodni šećer, na ljestvici glikemičkog indeksa zauzima tek 51. mjesto. To je neka srednja vrijednost, pa vam šećer u krvi neće skočiti ukoliko ih jedete u sirovom stanju, zahvaljujući visokom sadržaju vlakana. Jedna srednje velika naranča sadrži 3 g vlakana, nutrijent koji na žalost često nedostaje u suvremenoj prehrani.

Stručnjaci preporučuju 30 - 40 g vlakana dnevno, dok prosječan Amerikanac dobiva samo 10 – 15 g u svojoj ishrani. Vlakna su neophodna za naše zdravlje jer smanjuju rizik od tip 2 diabetesa, srčanih bolesti pa čak i raka.

Zdravstveni učinci naranče

Može pomoći zdravlju stomaka

Neka istraživanja potvrđuju dobrobiti citrusa za digestivni trakt, te pomažu kod upalnih procesa u crijevima (npr. Chronova bolest ili ulcerni kolitis). To je zahvaljujući flavonoidima kao kvercetin, kempferol, naringin i hesperidin. Neke studije su također dokazale da je redovno uzimanje narančinog soka u toku 2 mjeseca imalo pozitivan učinak na dobre crijevne bakterije, kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium. Taj efekt na crijevnu floru također je primijećen kod lupusa.

Može podržati imunitet

Vitamin C iz naranči čuva nas od patogena i ima važnu ulogu u staničnoj funkciji urođenog i stečenog imuniteta.

U studiji iz 2020. objavljenoj u časopisu Antioksidansi diskutira se o flavonoidu hesperidinu iz naranče i ostalih citrusa, koji pomaže u borbi tijela protiv virusa.

Nadalje, hesperidin i vitamin C pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, koji oštećuju naše stanice uslijed upale ili virusne infekcije.

Može zaštititi zdravlje srca

Nije samo unutrašnje meso naranče zdravo. Istraživanje u američkom UF institutu sugerira da u kori naranče također postoje spojevi koji u crijevima stvaraju uvjete za sprečavanje ateroskleroze, tj. arterijskih ugrušaka, koji predstavlja glavni rizik za bolest srca.

U kakvoj je vezi bakterija iz naše probave s bolešću srca? Kad jedemo određenu hranu, nusproizvod koji stvaraju bakterije u našim crijevima je TMAO (trimetilamin N-oksid). Visok nivo TMAO-a predstavlja visok rizik za srce. Kora naranče sadrži spojeve koji ometaju stvaranje TMAO-a.

Nadalje, studija objavljena 2019. u časopisu Lipidi, zdravlje i bolest, pronašla je da su odrasli koji su dnevno uzimali 2 šalice 100%-tnog soka od naranče najmanje godinu dana, imali niži ukupan kolesterol, LDL kolesterol i apoprotein B (protein, sastojak LDL kolesterola). Također su imali bolji nivo folata i vitamina C u svojoj ishrani, u usporedbi s ljudima koji nisu pili narančin sok.

U jednom istraživanju koje je bilo maskirano za ispitanike, liječnike i same istraživače, ustanovljena je znatno bolja funkcija endotelija u grupi koja je dobivala prah limuna i gorke naranče u usporedbi s grupom koja je dobivala placebo.

Može imati učinak protiv debljanja

Istraživanje na Western univerzitetu 2020.g. na miševima pokazalo je da su oni koji su dobivali nobiletin iz slatke naranče i mandarine uz visokokaloričnu masnu hranu, bili mršaviji i imali manju otpornost na inzulin i bolje vrijednosti masnoće u krvi od onih životinja koje nisu primale nobiletin. Nobiletin je također pomagao u mršavljenju kod debelih miševa te im uspješno popravljao funkciju arterija. Bit će potrebno više istraživanja da se ustanovi ima li sličnih efekata na ljude.

Može imati učinak protiv raka

Sistemska provjera 22 studije o ulozi citrusa za sprečavanje raka utvrdila je jake dokaze za njihovu pomoć u prevenciji raka kod ljudi. Što u naranči može imati taj efekt? Pretpostavka je da je to bijela spužvasta kožica ispod kore. Bogata je flavonoidom zvanim 2HF (hidroksiflavanon), koju su proučavali zbog efekata na sprečavanju raka bubrega i dojke. U nekim studijama ta tvar je sprečavala širenje raka u organe gdje bi inače metastazirao. Iako nam nedostaje više znanstvenih dokaza, izgleda impresivno da trebamo jesti više tog bijelog materijala nego što smo navikli.

Može imati antiupalne efekte

Kronični upalni procesi utvrđeni su kao faktor za različite bolesti u zapadnoj civilizaciji. Zato je dobro činiti sve što može smanjiti upale, uključujući i jedenje naranči. Citrusi sadrže flavonoide, alkaloide, limonoide, kumarine, karotenoide, fenolne kiseline i eterična ulja, sve su to tvari koje imaju antiupalna djelovanja. Jedna studija iz 2013. pokazala je da pijenje narančinog soka barem 7 dana za redom smanjuje upalne markere. Smatra se da je u naranči to zasluga vitamina C i flavonoida hesperidina i naringenina.

Može ublažiti pomanjkanja u ishrani

U 18.st. naranče su doslovno spasile bezbrojne živote mornarima. Skorbut, koji se manifestirao krvarenjem iz desni i otežanim zarastanjem rana, bio je raširen među mornarima prije nego se britanski liječnik James Lind dosjetio mornarima dati limune i limete. To je zaista pomoglo, jer skorbut nastaje usljed pomanjkanja vitamina C. Na žalost, skorbut se opet pojavio, i to među ljudima s dijabetesom. Neke demografske grupe s nižim primanjima i danas pate od nedostatka vitamina C u prehrani, što bi se lako moglo nadoknaditi uzimanjem jedne naranče dnevno.

Naranča također pomaže da nam se lakše resorbira unos željeza. Dodavanje kriški naranče u salatu sa špinatom pomoći će vam da dobijete više željeza iz njega.

Što je s narančinim sokom?

Premda je on opjevan kao jutarnji nektar za dobro zdravlje, ipak valja paziti na neke detalje. Kupovni sokovi često sadrže ogromne količine šećera, aditiva i konzervansa. Osim toga, konzumiranje čitavog ploda napunit će vaš stomak vlaknima. U čaši soka možda su sadržane čak 3 naranče, a ispit ćete ih za tren oka.

Također treba imati na umu da se sok treba piti svježe iscijeđen. U industrijskim sokovima, osim dodavanja kemijskih sredstava, voće može biti staro i trulo. Sok se prethodno kuha, dodaju se sredstva za poboljšanje okusa, umjetne arome i slično.

Dobro je piti svježe iscijeđen sok uz masnu ili proteinsku hranu kako bi se usporila apsorpcija šećera. Ili ga treba uzimati uz obroke s visokim vrijednostima vlakana, kako bi se održala stabilna razina šećera u krvi.

Rizici od konzumiranja naranči

Ova superzvijezda bogata nutrijentima ipak ima nekoliko slabih strana.

Limunska kiselina je prirodni sastojak u naranči, koji može smetati ljudima s refluksom kiseline. To stanje nastaje kad se kiselina iz stomaka podiže u jednjak.

Kalij je također sastojak koji je dobrotvoran za većinu ljudi. Međutim, ako uzimate beta blokere (lijekovi za sniženje tlaka), višak kalija nije poželjan budući da ti lijekovi povisuju razinu kalija u tijelu. Iz istog razloga to može biti nezgodno i za ljude koji imaju slabu funkciju bubrega jer se višak kalija ne može efektno uklanjati, što vodi do hiperkalemije, što je štetno za srce.

Utjecaj na okoliš

Na žalost, iako su naranče toliko zdrave, njihov eko - socijalni otisak nije baš ružičast.

U uzgoju i branju naranči često se u mediteranskim zemljama oslanjaju na radnike migrante, koje se često ne tretira pravedno. Tisuće radnika iz istočne Europe i Afrike dolazi na plantaže u Italiji i Španjolskoj, gdje žive I rade u nedoličnim uvjetima. Mogli smo o tome gledati i čitati. Jedan od dokumentaraca na tu temu pod naslovom Europska prljava berba, nalazi se na Youtubu. Niske plaće, diskriminacija i loši uvjeti rada prate komercijalne industrije sokova i drugdje po svijetu.

Iz svih tih razloga sretna sam kad ogulim naranču s poznate plantaže, jednako kao i svako drugo voće i povrće koje nam donose naši mali uzgajivači. Sve to moramo imati na umu kad vidimo da su njihove cijene nešto više od onih iza kojih stoje bezbrojni obespravljeni nadničari koji privremeno spašavaju golu egzistenciju bez nade za budućnost.

U Brazilu se plantaže naranči šire i zbog toga se siječe prašuma, što ima strašne posljedice na klimu. Uz to, komercijalni uzgoj naranči koristi ogromne količine poljoprivrednih kemikalija: gnojiva, pesticida i herbicida, uključujući i zloglasni karcinogen, glifosat.

Stoga je prava radost uhvatiti kratku sezonu naših organski uzgajanih citrusa na Zelenom Kastvu!

U našim krajevima moguće je i zasaditi citruse u vlastitom vrtu, pa zašto to ne biste odmah napravili! Sadnice gorke i slatke naranče možete kupiti kod Nedjeljke na Zelenom Kastvu.

U Americi postoji nešto što se zove koktel drvo. Na jedno stablo citrusa nacijepljene su različite biljke (limun, naranča, mandarina, grejp), tako da se uštedi prostor.

Jeste li znali da se od kore citrusa može napraviti jeftino, prirodno sredstvo za čišćenje u domaćinstvu? Citrusno voće sadrži limonen, prirodno otapalo masnoća.

RECEPT

Trebat će vam:

kora citrusa (naranča, limun, mandarina, grejp...)

alkoholni ocat

voda (po želji)

staklenka s hermetičkim poklopcem

boca s raspršivačem

posuda za mjerenje, cjediljka.

Postupak

1. Koru citrusa stavite u staklenu posudu

2. Kad je napunite, kore prelijte alkoholnim octom.

3. Na staklenki napišite datum, te pustite da kore odstoje zatvorene oko dva tjedna. Otopina će biti spremna za korištenje kad bude imala jak miris citrusa i žućkastu boju.

4. Procijedite otopinu.

5. Dodajte vodu ako želite. Koncentracija ovisi o vašim potrebama i namjeri korištenja. Za srednju jačinu omjer bi trebao biti 1:1.

6. Otopinu stavite u bocu s raspršivačem i počnite koristiti! Dobili ste sjajno sredstvo za čišćenje masnoća u kuhinji, ali i svih ostalih površina u domu.

Nerazrijeđeno u frižideru sam čuvala 6 mjeseci.

Moj omiljeni novogodišnji poklon su ušećerene korice od naranče u čokoladi. 

RECEPT

Korice od organičnih naranči ogule se i narežu na štapiće široke oko 4 mm. Mogu se i osušiti pa ih pripravite kad budete imali vremena. (Tada ih treba prije kuhanja namočiti da omekšaju.)

Kuhaju se oko pola sata da izgube gorčinu. Zatim se ocijede i obrišu od suvišne vode.

Pripremi se šećerna otopina od 1 šalice šećera i 2 šalice vode. Kuha se otprilike pola sata na jakoj vatri da se napravi čvrsta kapljica kad se kapne na tanjurić (220 C na saharometru).

Korice se stave u priređenu otopinu i promiješaju tako da sve budu ravnomjerno ušećerene. Nakon 10 minuta slažu se jedna po jedna na mrežicu za kolače da se osuše, a prethodno se mogu uvaljati u kristal šećer. Ako želite napraviti de luxe poslasticu, kad su suhe (obično preko noći) umačite ih u otopljenu čokoladu. S iskustvom ćete postići najbolje rezultate – kako ih krisalizirati i kako temperirati čokoladu da bude glatka. Pronašla sam na webu i recept za ovu poslasticu bez šećera – prave se s medom i mljevenim kokosom. Možda i vi nađete neki svoj originalni način pa nam ga objavite na stranici Zelenog Kastva.

Zaštita planete može spriječiti pandemije

 

Prijevod članka s portala Science Matters, autor: David Suzuki u suradnji s Ianom Haningtonom

Dolaskom vakcina protiv Covida 19 možemo lakše disati – kroz maske! Ali ne možemo se opustiti, pandemija još nije gotova. A ne budemo li oprezni, nove se mogu pojaviti na horizontu.

Koalicija zdravstvenih i konzervatorskih organizacija to pokušava spriječiti. Upućuje na dokaze kako sve veći opseg sječe šuma i promjene u iskorištavanju tla zbog porasta populacije i urbanizacije – u sprezi s rastom globalizacije i viška proizvodnje koju potiče konzumerizam, pojačavaju našu osjetljivost na “zoonotičke” bolesti, koje se šire sa životinja na ljude.

Također tvrdi da “raširena trgovina živim divljim životinjama, koje često putuju na velikim udaljenostima do prekrcanih tržnica hranom, predstavlja povećan rizik prijenosa patogena s tih životinja na ljude.”

Te informacije nisu nove. Većina “novih patogena” na koje nismo razvili imunitet su zoonotičke, uključujući ebolu, ziku, virus zapadnog Nila, SARS, HIV i dr. Već dugo smo znali za mogućnost nečeg poput COVID-a 19. Trebali smo biti bolje pripremljeni za njega i čak ga spriječiti.

Iz sadašnje krize moramo naučiti kako spriječiti gore ugroze i kako se spremiti za nove bolesti. Sljedeći virus mogao bi biti smrtonosniji od COVID-a 19 (neki sojevi to već i jesu). Kako koalicija ističe, u našem međusobno povezanom svijetu infekcije se pojačavaju i brže se šire.

“Budući da je naša veza s prirodom prekinuta, te stvari se već češće dešavaju: preko 335 zaraznih infekcija zabilježeno je između 1940. i 2004.g., što je više od 50 na jedno desetljeće”, izjavljuje koalicija.

Prepoznavajući područja u svijetu gdje se takve zaraze mogu pojaviti, koalicija planira rješenja, koja će “zahtijevati dijalog i koordinaciju djelovanja među sektorima – naročito zdravstvenim i okolišnim, ali isto tako poljoprivrednim, trgovačkim, prehrambenim i dr.”

Njihova “tročlana strategija” obuhvaćala bi akcijsku grupu znanstvenika i panel na višoj razini za sprečavanje u nastanku, globalni akcijski fond za prevenciju pandemije te globalne i lokalne akcije za osvještavanje javnosti.

Akcijska grupa, koju će sazvati članovi koalicije Harvard Global Health Institute i Harvardska škola T.H.Chan Centra za javno zdravstvo za klimu, zdravlje i globalnu ekologiju, sa znanstvenicima iz cijelog svijeta, “ispitat će što znamo i što moramo naučiti kako bi spriječili sljedeću globalnu pandemiju.”Oni će informirati panel koji se sastoji od “visokih predstavnika vlada”, kako bi “razvijali i preporučivali politike za sprečavanje širenja, i vrlo važno, zagovarali prihvaćanje tih politika globalno i u zemljama s velikim rizikom.”

Koalicija također predlaže globalni akcijski fond kako bi se koordiniralo znanje, dijalog i akcija te “poticalo kolanje postojećih rješenja za prevenciju, i istovremeno financiralo nova rješanja (suvremene promjene ponašanja, dijagnostičke platforme, programi poticaja, tehnologije i digitalna rješenja).”

Konačno, predlažu kampanje za globalno i lokalno osvještavanje javnosti da se prioritetiziraju prevencija i spremnost zdravstvenih sustava.

Da bi se spriječile pandemije, mi moramo priznati našu povezanost s prirodom i zaštititi prirodne sustave koji podržavaju mogućnost čovjekovog opstanka na zemlji. To će također biti pomoć i u klimatskoj krizi.

Kako je “Guardianu” rekla Amy Vittor sa Sveučilišta Florida, Odjel za zarazne bolesti i globalnu medicinu, “Šume, a naročito tropske šume, čuvaju kompleksne mreže mikroba i njihovih divljih domaćina. Degradiranjem tih područja dolazi do ispuštanja tih mikroba na naše domaće životinje pa i nas same. Stoga, održavajući integritet šuma mi ne samo da štitimo bioraznolikost i umanjujemo klimatske promjene, već držimo pod kontrolom te kompleksne i potencijalno opasne mreže patogena.”

Smanjenje trgovine divljim životinjama i izmjene u praksi uzgoja stoke također su bitni. Sve to upućuje na priznavanje prava domorodaca u cijelom svijetu, i prihvaćanje njihovih tradicionalnih znanja koja su stjecali milenijima živeći na jednom mjestu.

Ove mjere su potrebne bez obzira na cijenu, ali u jednoj novijoj studiji to se pokazalo isplativim. Globalno je u svijetu potrošeno na pandemiju Covida -19 preko 20 trilijuna američkih dolara, a samo 27 milijuna godišnje na 10 godina znatno bi smanjilo rizik slične pandemije.

Kao i u preporuci koalicije, ista studija naznačava dobrobiti od rane detekcije bolesti te od kontrole, praćenja i prekida trgovine divljim mesom, smanjenjenog prenošenja sa stoke i zaštite tropskih šuma u kritičnim područjima.

Naše najveće krize – pandemija, klimatski poremećajii i gubitak bioraznolikosti – sve imaju korijen u nedostatku našeg razumijevanja o čovjekovom mjestu u prirodi. Mi možemo, i moramo, znati bolje.

Roba i robovi

 

U tweetu dr. Vandane Shive, koja se zalaže za čuvanje autohtonog sjemenja na indijskim farmama pa i u ostatku svijeta, ona kaže da je globalizacija hranu pretvorila u stvari / robu. Nazvala je taj proces “commodification”. Na hrvatskom, postvarenje, a ako bi se poigrali riječju roba, dolazimo do "porobljenja", što tako prikladno asocira na moderno ropstvo u mnogim prehrambenim industrijama. Kad se bolje razmisli, nije li nas upravo zarobio potrošački način života, koji je postao normalan poredak stvari u zadnjih pedesetak godina? Generacije današnjih mladih roditelja rođeni su u takvom sustavu i teško im je predočiti nešto drugo, a da to drugo nije puka neimaština ili siromaštvo.

Udovoljavanje svojim željama postao nam je životni cilj, a nismo ni opazili kad smo prekoračili granicu dovoljnog (u-dovoljiti). Koja je cijena prekomjerne protrošnje, ne samo izražene u novcu, već onom što ekonomisti zovu eksternalije? Više nije potrebno biti ekolog ili nekakav gorljivi alternativac da se uvidi teška istina o visokoj cijeni potrošačkog načina života po okoliš, društvo i ljudsko zdravlje.

Koliko god je oslobađanje od viška stvari postala dnevna tema u svim krugovima, toliko je i “život na vagi” problem modernog čovjeka. Hrvatska je u vrhu Europske unije po pretilosti kod djece. I dok je još uvijek trend odseljavanja mlađe radne snage na zapad radi udobnijeg života, razbacivanje i bahato postupanje s materijalnim dobrima itekako je prisutno i ovdje. Pogledamo li bilo koji materijalni predmet u svojoj okolini, znamo da će prije ili poslije završiti kao otpad. Ako na naš apetit za novim stvarima išta može djelovati, onda je to pogled na odlagališta otpada. I dok se mnoge zemlje Europe trude da svoj otpad ne samo adekvatno zbrinu, već i educiraju građane kako da ga smanje u nastanku, naša zemlja je i po tome na začelju. Kako je i za pretpostaviti, županije s razvijenim turizmom vode u količini otpada po glavi stanovnika. 

Obilje jeftine robe koja je preplavila tzv. Globalni sjever, proizvodi se uglavnom na Globalnom jugu, gdje je prisutno nezamislivo siromaštvo. Čak i na jeftinim proizvodima zarađuju multinacionalne kompanije i lokalni poslodavci, a ne radnici, uglavnom žene u sweatshopovima koje rade u ropskim uvjetima. U eri COVID-a mnoge ogromne narudžbe odjeće poništene su ili nisu plaćene. Možda bi se trebali sjetiti te nepravde kad nam se svidi neka nova haljina u HM-u. Taj globalni jug trpi i drukčije ponižavanje, jer mnoge zemlje Globalnog sjevera šalju im svoj otpad. (I dio našeg otpada završi u Kini.) Vidjeli smo očeve i djecu po Indoneziji kako “pecaju”limenke I plastične boce po kanalima, kao jedini izvor prihoda! A ni mi nismo pošteđeni; vidjeli smo nebrojene scene plastičnog otpada i na najudaljenijim mjestima u prirodi i u dubinama mora. Ali za sad to je naše smeće. Ili možda baš i nije?

(Tijekom planetarnog čišćenja okoliša najbrojniji pronađeni otpad bila je uz čikove ambalaža Coca Cole.)

Već mjesecima nisam našla motivaciju za pisanje bloga, dok mi gornja igra riječima nije podražila um, i pitam se što bih vam na kraju poručila. Svi smo tako povezani i sve što čini pojedinac ima efekta na cijelu zajednicu i obrnuto. Sve dok i posljednji čovjek nije slobodan, ne mogu biti ni ja sama.

Zavjeti

Vjerojatno nema nikog tko sebi barem jednom nije dao zavjet kako će izgubiti na težini, početi vježbati, izbjegavati šećer, alkohol ili cigarete, i to nas iskustvo čini skepticima. Znamo kako je ponekad to bilo na snazi tek nekoliko sati i kako je često bilo kompromitirano manje ili više vjerodostojnim razlozima. Ipak, tijekom svog vijeka provjerih nečiju izreku  kako "onaj tko zaista nešto jako želi, uvijek nađe i načina, a onaj tko ne, nađe ispriku." Stoga sam uz najveću dozu konzervativnosti ispunila obrazac Zavjeti ("Pledges") na mrežnoj stranici ClimatePledgeCollective  koju izvrsno uređuje moj toronćanski sugrađanin, dr. Matt Lie Paehlke. On polazi od činjenice da klimatski nered prijeti našoj budućnosti, međutim postoje rješenja koja moraju koristiti miljuni ljudi. Njegova je poruka "Pretvorite brigu u akciju." (Sa zadovoljstvom sam slično mišljenje pročitala i na pristupnici polaznika mog tečaja o održivom životu, Jana.) Znamo da sama briga ničem ne vodi, ali da nema ni akcije ako nam do nečeg nije istinski stalo. Stoga je Matt Lie  pokrenuo navedeni virtualni kolektiv pojedinaca koje žele napraviti promjene u svojim životima, očekujući da će brojka narasti do neophodne kritične mase. Napravio je popis svakodnevnih aktivnosti, koje su ekološki prihvatljivije od uobičajenih jer im je manji ili nikakav karbonski otisak. Podijelio ih je po temama: hrana, stanovanje, roba široke potrošnje, dnevni prijevoz, zrakoplovna putovanja, društveno - političke aktivnosti. Ukupno 46 stavki, od kojih su neke: odustajem od govedine, smanjujem potrošnju struje za 10/20%, jednom tjedno ne vozim auto, 1 godinu ostajem doma za godišnji, nagovorit ću prijatelja da i on da neki zavjet...Ako se upišete i makar anonimno potpišete neki od zavjeta, vaša savjest će se pobuniti ako dođete u iskušenje. Ovo može ličiti na neku igru, ali svaki put kad se odlučim na ovako nešto, u meni se stvori veća snaga da ne posustanem, i ma koliko malena ta promjena u mojim navikama bila, njeno ispunjenje ojača moje samopouzdanje i vjeru u njezinu ispravnost. Kad to još obećate pred kolektivom koji može imati i velik broj članova, onda je osjećaj odgovornosti, kao pred nekim ispitom, znatno povećan. I kad iz svega toga uvidimo da iste brige ima i ogroman broj pripadnika naše vrste koji su spremni za promjene, jedni drugima dođemo kao oslonac i potpora. Iz toga se rađa nada i optimizam da zajedno možemo izići na kraj sa svim globalnim problemima.