Zaštita planete može spriječiti pandemije

 

Prijevod članka s portala Science Matters, autor: David Suzuki u suradnji s Ianom Haningtonom

Dolaskom vakcina protiv Covida 19 možemo lakše disati – kroz maske! Ali ne možemo se opustiti, pandemija još nije gotova. A ne budemo li oprezni, nove se mogu pojaviti na horizontu.

Koalicija zdravstvenih i konzervatorskih organizacija to pokušava spriječiti. Upućuje na dokaze kako sve veći opseg sječe šuma i promjene u iskorištavanju tla zbog porasta populacije i urbanizacije – u sprezi s rastom globalizacije i viška proizvodnje koju potiče konzumerizam, pojačavaju našu osjetljivost na “zoonotičke” bolesti, koje se šire sa životinja na ljude.

Također tvrdi da “raširena trgovina živim divljim životinjama, koje često putuju na velikim udaljenostima do prekrcanih tržnica hranom, predstavlja povećan rizik prijenosa patogena s tih životinja na ljude.”

Te informacije nisu nove. Većina “novih patogena” na koje nismo razvili imunitet su zoonotičke, uključujući ebolu, ziku, virus zapadnog Nila, SARS, HIV i dr. Već dugo smo znali za mogućnost nečeg poput COVID-a 19. Trebali smo biti bolje pripremljeni za njega i čak ga spriječiti.

Iz sadašnje krize moramo naučiti kako spriječiti gore ugroze i kako se spremiti za nove bolesti. Sljedeći virus mogao bi biti smrtonosniji od COVID-a 19 (neki sojevi to već i jesu). Kako koalicija ističe, u našem međusobno povezanom svijetu infekcije se pojačavaju i brže se šire.

“Budući da je naša veza s prirodom prekinuta, te stvari se već češće dešavaju: preko 335 zaraznih infekcija zabilježeno je između 1940. i 2004.g., što je više od 50 na jedno desetljeće”, izjavljuje koalicija.

Prepoznavajući područja u svijetu gdje se takve zaraze mogu pojaviti, koalicija planira rješenja, koja će “zahtijevati dijalog i koordinaciju djelovanja među sektorima – naročito zdravstvenim i okolišnim, ali isto tako poljoprivrednim, trgovačkim, prehrambenim i dr.”

Njihova “tročlana strategija” obuhvaćala bi akcijsku grupu znanstvenika i panel na višoj razini za sprečavanje u nastanku, globalni akcijski fond za prevenciju pandemije te globalne i lokalne akcije za osvještavanje javnosti.

Akcijska grupa, koju će sazvati članovi koalicije Harvard Global Health Institute i Harvardska škola T.H.Chan Centra za javno zdravstvo za klimu, zdravlje i globalnu ekologiju, sa znanstvenicima iz cijelog svijeta, “ispitat će što znamo i što moramo naučiti kako bi spriječili sljedeću globalnu pandemiju.”Oni će informirati panel koji se sastoji od “visokih predstavnika vlada”, kako bi “razvijali i preporučivali politike za sprečavanje širenja, i vrlo važno, zagovarali prihvaćanje tih politika globalno i u zemljama s velikim rizikom.”

Koalicija također predlaže globalni akcijski fond kako bi se koordiniralo znanje, dijalog i akcija te “poticalo kolanje postojećih rješenja za prevenciju, i istovremeno financiralo nova rješanja (suvremene promjene ponašanja, dijagnostičke platforme, programi poticaja, tehnologije i digitalna rješenja).”

Konačno, predlažu kampanje za globalno i lokalno osvještavanje javnosti da se prioritetiziraju prevencija i spremnost zdravstvenih sustava.

Da bi se spriječile pandemije, mi moramo priznati našu povezanost s prirodom i zaštititi prirodne sustave koji podržavaju mogućnost čovjekovog opstanka na zemlji. To će također biti pomoć i u klimatskoj krizi.

Kako je “Guardianu” rekla Amy Vittor sa Sveučilišta Florida, Odjel za zarazne bolesti i globalnu medicinu, “Šume, a naročito tropske šume, čuvaju kompleksne mreže mikroba i njihovih divljih domaćina. Degradiranjem tih područja dolazi do ispuštanja tih mikroba na naše domaće životinje pa i nas same. Stoga, održavajući integritet šuma mi ne samo da štitimo bioraznolikost i umanjujemo klimatske promjene, već držimo pod kontrolom te kompleksne i potencijalno opasne mreže patogena.”

Smanjenje trgovine divljim životinjama i izmjene u praksi uzgoja stoke također su bitni. Sve to upućuje na priznavanje prava domorodaca u cijelom svijetu, i prihvaćanje njihovih tradicionalnih znanja koja su stjecali milenijima živeći na jednom mjestu.

Ove mjere su potrebne bez obzira na cijenu, ali u jednoj novijoj studiji to se pokazalo isplativim. Globalno je u svijetu potrošeno na pandemiju Covida -19 preko 20 trilijuna američkih dolara, a samo 27 milijuna godišnje na 10 godina znatno bi smanjilo rizik slične pandemije.

Kao i u preporuci koalicije, ista studija naznačava dobrobiti od rane detekcije bolesti te od kontrole, praćenja i prekida trgovine divljim mesom, smanjenjenog prenošenja sa stoke i zaštite tropskih šuma u kritičnim područjima.

Naše najveće krize – pandemija, klimatski poremećajii i gubitak bioraznolikosti – sve imaju korijen u nedostatku našeg razumijevanja o čovjekovom mjestu u prirodi. Mi možemo, i moramo, znati bolje.